Brodski Prevrtač

Brodski Prevrtač

Brodski prevrtač kako i samo ime govori potječe iz Slavonskog Broda. Smatra se da su prvi golubovi, od kojih je nastao današnji brodski prevrtač, donešen u Slavonski Brod pedesetih godina.
Ime koje se veže za spomenute golubove je izvjesni gospodin Kopič, koji je po zanimanju bio lačar.

Točno porijeklo donešenih golubova nije poznato iako su podsječali po svom izgledu na prevrtače iz istočnih europskih zemalja. Donešeni golubovi su završili kod gospodina Rema, koji ih uzgaja te se od njega šire po cijelom gradu i okolici. Osim tih golubova zna se da su u tim prvim uzgojnim koracima korišteni i komaronski prevrtači, zagrebački prevrtači, orijentalni prevrtači. Zadnje križanje sa domicilnim golubovima izvršeno je sedamdesetih godina i to sa indijskim podnim prevrtačima. Sva ova križanja svakako su poboljšali odrečene osobine današnjeg brodskog prevrtača, ali su i u mnogo čemu bila i korak unazad. Večina rasa sa kojima se križao brodski prevrtač nemaju tako dobro i jasno izražene prevrtačke sposobnosti. Upravo zbog toga se od bilo kakvih daljnih križanja i odusta Današnji brodski prevrtač je u največoj mjeri plod uzgoja i ustrajnosti velikog broja
zaljubljenika ovog goluba koji su prisutni na području današnje Brodsko - posvske županije i šire. Osnovni cilj uzgoja na ovim prostorima je bilo i ostalo prepoznatljivo što kvalitetnije prevrtanje. Upravo iz tih razloga zanemaren je u odrečenu ruku sam izgled ovog goluba, koji je sam po sebi dugogodišnjim uzgojem u večoj mjeri neslužbeno standardiziran u prisutnoj populaciji golubova.

Danas na području Brodsko - posavske županije po zadnjim podacima oko 300-tinjak golubara uzgaja ovog goluba. Najčešča jata broje otprilike 30-ak golubova s čime dolazimo do jedne impozantne brojke golubova ove rase. Osim u ovoj županiji velika populacija brodskih prevrtača nalazi se u Bosanskoj posavini, točnije Odžaku i Orašju, isto tako i po cijeloj Hrvatskoj su zabilježeni pojedinačni uzgajivači ovog goluba. Kako su se ljudi iz Brodsko - posavske županije selili u druge zemlje tako su i golubari meču njima svog najomiljenijeg goluba odnosili sa sobom tako da se danas pouzdano zna da ga ima u Njemačkoj, Nizozemskoj, Australiji i Kanadi. Sve ovo ovom golubu daje karakteristike jedne ustaljene rase, koja ima svoju povijest i sigurno dobru budučnost.
Prvo što se može uočiti na ovom golubu je to, da on svojim opčim izgledom daje utisak jednog sportskog goluba, goluba prevrtača. Brodski prevrtači u največem broju nemaju krunu na glavi iako postoje primjerci s njom koji su u puno manjem broju.
Prevrtanje je osnovna karakteristika ovog goluba. Brodski prevrtači počinju prevrtati relativno rano, najčešči oblici prevrtanja u samom početku su tzv. lastiranje, propadanje na rep, okretanje jednom ili više puta uz propadanje (tzv. rolna). Svi ovi oblici kod starog i formiranog goluba su nepoželjni. Prvi način prevrtanja i ujedno onaj kojeg cijene svi uzgajivači ovih golubova je okretanje tzv. dvojke, tj. dvice. Radi se o okretu unazad za vrijeme leta i to dvostrukom. Taj dvostruki salto unazad okreče izuzetno brzo tako da ne gubi na visini i na smjeru leta. Brodski prevrtači kako prevrču ödvicuöu zraku iznad kuča u slobodnom letu tako znaju prevrtati i u preletu izmeču kuča, a pojedini primjerci i u samim tavanima ili golubinjacima. Poželjno je da golub okrene što više ödvicaöna odrečenoj udaljenosti, a da pri tome ne gubi na visini, normalno i lagano leti te da ne okreče nikakve druge oblike okretanja. Svako okretanje po jedan puta ili propadanje na rep i lastiranje smatra se greškom, dok je okretanje več spomenute örolneönepoželjno. Mnogi golubovi pogotovo mladi znaju prevrtati örolnu do zemlje te ponekad tako i poginuti.

STANDARD

-GLAVA: brodski prevrtač ima okruglastu glavu s neznatno ravnim tjemenom, srednje je veličine poput engleskog tiplera.

-OČI: Perlaste, odnosno bijele su boje, izuzev bijelih golubova kod kojih su tamne, očni okviri su bijele do ružičaste boje i srednje su razvijeni.
KLJUN: Srednje veličine s malo povijenim vrhom, boja kljuna ovisi o boji goluba, a kreče se u rasponu od bijele, preko boje mesa do crne boje. Poželjno je da je u korelaciji s bojom noktiju. Izuzetno su cijenjeni crni golubovi s bijelim kljunom i bijelim noktima.

-VRAT: Srednje je dužine i u donjem dijelu dobro razvijen te sa prsima čini lijepu cijelinu.

-PRSA: Što šira, puna i dobro zaobljena.

-LEĐA: Ravna, široka i blago padajuča prema repu.

-KRILA: Srednje jaka, bogata perijem, leže na repu, te dobro zatvaraju leča.

-REP: Nešto duži od krila i dobro složen.

-NOGE: Kratke do srednje dugačke, crvene boje, poželjno je da boja noktiju bude u korelaciji s bojom kljuna.

-PERJE: Kompaktno, dobro složeno, gusto i sjajno.

-BOJE: Uz osnovne boje: bijelu, crnu, crvenu, žutu, prisutna je i plava, fako/žuta, crvena/i pepeljasta. Żesti su golubovi sa bijelo obojenim letnim perima te šareni golubovi. Kod šarenih golubova poželjno je da su u dvije boje mečusobno pravilno složene - odrezane.

-GREŠKE: Predugačko i visoko tijelo, dugačka i uska glava, uzak i skroz ravan kljun, nejednake po boji i žute oči, izraženo crveni očni okviri, dugačak vrat, uska leča, perje bez sjaja viseča krila i uzdignuti rep.
-VEĆA GREŠKA: Neprevrtanje.
-BROJ PRSTENA: 7 mm